Koja se istina krije iza čiste prehrane?

0
40

Koncept čiste prehrane je izbjegavanje konzumiranja bilo kakve rafinirina i procesirane hrane koja u sebi ima umjetne sastojke poput raznih aditiva. Umjesto hrane s dodacima, cilj je konzumirati čistu i cjelovitu hranu sa što manje prerade.

Baš kao što postoje različite razine vegetarijanstva, kao što su veganstvo, lakto-vegetarijanstvo i lakto-ovo-vegetarijanstvo, osoba koja jede čistu prehranu može imati različite ideje o tome koju hranu čista prehrana treba sadržavati.

Na primjer, neki ljudi na čistoj prehrani mogu odbiti jesti hranu koja je tretirana hormonima, antibioticima i pesticidima, dok druga osoba može odlučiti ne jesti hranu pakiranu u kutijama ili staklenkama. Naime, časopisi i knjige o čistoj prehrani često obećavaju da će čista prehrana pomoći osobi da uživa u mnogim zdravstvenim prednostima. To može uključivati ​​povećanu energiju, blistavu kožu i gubitak težine.

Međutim, prema članku iz British Medical Journala mnoge tvrdnje o čistoj prehrani su “loše interpretacije činjenica”. Dok čista prehrana može pomoći osobi da se osjeća fizički bolje, isto tako mogu i manje restriktivni pristupi prehrani. Čista prehrana je nedvojbeno jedan od načina, ali ne i jedini način za postizanje boljeg zdravlja.

Većina ljudi koji jedu čistu prehranu pokušavaju jesti zdravu prehranu bez umjetnih aditiva. Čisti pristup hrani može biti od koristi jer osoba donosi zdrav izbor i jede hranu koja sadrži malo konzervansa, šećera te soli. No postoji i druga daleko manje zdrava strana čiste prehrane gdje osoba može postati toliko opsjednuta onim što jede ili ne jede da propusti razne zdrave namirnice.

Izvor: unsplash

Mit 1: Čista prehrana je uvijek dobra za vas

Činjenica: Samo zato što osoba jede čisto ne znači da je to najbolji pristup zdravlju.

Neki ljudi mogu razviti opsesiju pronalaženjem najčišće hrane ili onim što unose u svoje tijelo do te mjere da se psihički ili fizički kažnjavaju ako pojedu nešto za što ne vjeruju da je čisto. Neki medicinski stručnjaci ovu fiksaciju nazivaju orthorexia nervosa, što u prijevodu znači “fiksiranje na ispravnu hranu”. Prema članku u časopisu Social Science & Medicine, mnoge dijete čiste prehrane spadaju u ortoreksiju.

Dok ljudi s ortoreksijom možda jedu zdravu hranu, njihova fiksacija na hranu je nezdrava. Neki se ljudi mogu početi izolirati od drugih jer su toliko usredotočeni na svoju prehranu i boje se kritika od onih koji ne žive poput njih. Krivnja koju osoba osjeća i vrijeme koje uloži u čistu prehranu mogu joj naštetiti. Ako osoba usvoji nezdrav stav prema prehrani, trebala bi posjetiti svog liječnika. Većina tretmana usmjerena je na kognitivno-bihevioralne pristupe gdje osoba uči prepoznati svoje opsesivne misli. No nemojte misliti kako je lako priznati osobi da ima problem. To je dugotrajan proces i za njega je potrebno puno strpljenja. Dajte joj podršku i potaknite je da se obrati liječniku.

Mit 2: Neka hrana je „prljava“

Činjenica: Samo zato što hrana ima aditive ne znači da je nezdrava.

Neki ljudi na čistoj prehrani mogu odbiti jesti bilo koju hranu koja sadrži aditive jer vjeruju kako hrana nije u svom najčišćem, prirodnom stanju. No postoje neki korisni aditivi za hranu.

Primjeri uključuju vitamin D koji se može dodati mlijeku za poboljšanje gustoće kostiju ili željezo u sok od naranče. Iako ove namirnice možda nisu čiste u doslovnom smislu, one mogu pomoći osobi kako bi postigla svoje dnevne prehrambene potrebe. Naravno, postoje i oni aditivi koji nisu korisni i mogli bi se opisati kao „prljavi“ poput trans masti. One se dodaju hrani kako bi se produljio njihov rok trajanja. Smatra se da trans masti značajno povećavaju razinu kolesterola kod ljudi, što može rezultirati problemima sa zdravljem srca.

(Ovo je primjer gdje donošenje čišćih izbora i izbjegavanje trans masti može biti od koristi).

Izvor: unsplash

Mit 3: Čista prehrana je zdrava prehrana

Činjenica: Osoba može jesti zdravu hranu bez potrebe da je naziva čistom hranom.

Čista hrana je način prehrane koji znači da osoba pokušava donijeti mudrijei zdravije odluke o hrani koju unosi u svoj organizam, ali nemojte zaboraviti kako čista prehrana nije isto što i zdrava prehrana. Mnoge preporuke za zdravu prehranu ne ograničavaju hranu koja se priprema ili pakira.

Prema sveučilištu Harvard, tanjur zdrave prehrane sadrži sljedeće:

  • Razno voće i povrće koje se ne prži, poput pomfrita (što šareniji tanjur).
  • Zdrava ulja, kao što su maslinovo i suncokretovo, ali ne i zasićene masti i hidrogenirana ulja koja sadrže trans masti.
  • Kruh od cjelovitog zrna, tjestenina i smeđa riža, ali ne i rafinirane žitarice, poput bijele riže ili kruha.
  • Izvori proteina, kao što su riba, perad, orašasti plodovi i grah, ali ne i prerađeno meso, poput slanine i kobasica.
  • Voda za piće, čaj i kava s malo ili bez dodanog šećera. Ograničavanje dnevnih porcija mlijeka ili sokova i potpuno izbjegavanje pića s dodanim šećerom.

Ukratko, zdrava prehrana ne mora biti toliko restriktivna koliko to čista može biti. To ne znači da osoba koja se hrani čistom prehranom čini nešto loše za svoje zdravlje. Međutim, važno je imati zdravi stav prema hrani. Najbitnije je da se ljudi ne osjećaju krivima ako povremeno pojedu hranu koja možda ne spada u kategoriju čiste hrane.

Izvor: medicalnewstoday.com

https://www.medicalnewstoday.com/articles/320865#myth-3

Odgovori